Skupština Crne Gore usvojila je juče izmjene i dopune Zakona o zarada zaposlenih u javnom sektoru, kojim je predviđeno da se zarade iznad 300 eura smanje za jedan odsto. Osim što su smanjene plate ispod državnog prosjeka za procenat, isto umanjenje predviđeno je i za zarade funkcionera koje su znatno veće i kreće su od 1.000 do preko 2.000 eura.
Smanjenje zarada podržala su 42 poslanika vlasti. U Skupštini nije bilo opozicije, koja bojkotuje parlament. Poslanik DPS-a Marta Šćepanović iskoristila je raspravu da prozove kolege iz opozicije, navodeći da plata treba da se daje samo onima koji dolaze na posao i rade.
– Obaveza je svakog zaposlenog građanina da radi i zaradi svoju platu. Nelogično je i nemoguće da neko ne ispunjava svoje radne obaveze – ne dolazi na posao, a dobija zaradu – kazala je Šćepanovićeva.
U Skupštini je saopšteno da će se plate za jedan odsto smanjivati do 31. decembra naredne godine. Očekivanja su da se od tog smanjenja zarada uštedi oko 2,6 miliona.
Prema izmjenama zakona koje se odnose na smanjenje plata, predsjedniku države zarada će biti smanjena za 17,22 eura, a premijeru za 16,14. Ministrima će plate po osnovu novog poreza biti umanjene za 13,98 eura, a starješinama samostalnih organa za 10,22 eura. Zaposlenima u administraciji sa visokom stručnom spremom i najmanje pet godina radnog iskustva plata će biti smanjena za 4,32 eura, a za one sa višom školskom spremom i koeficijentom 5,5 zarada će biti umanjena za 3,21 euro.
Poslanik DPS-a Jovanka Laličić kazala je da su izmjenama zakona zaštićeni zaposleni sa najnižim zaradama, a postiže se ušteda koja je neophodna.
– Ono što je bitno jeste da je zakon predvidio da opštine zbog teške finansijske situacije mogu utvrditi niže koeficijente. Takođe, izbrisana su ograničenja da se na osnovnu zarada može dodatno prihodovati do 45 odsto njenog iznosa. Zakonom je izvršena reforma sistema zarada i uspostavljen red. Ovo su nužne izmjene – izjavila je Laličićeva.
Zbog usvajanja Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka je iz procedure povukao izmjene Zakona o zaštitniku ljudskih prava i sloboda, jer su se njim regulisale plate ombudsmanovih pomoćnika.
Skupština je usvojila i izmjene Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, kojima se propisuje da će svi koji žele da postave kameru na javnoj površini za to morati da dobiju dozvolu Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, te da će Komunalna policija moći da ukloni svaki nelegalno postavljen video-nadzor.
Prema riječima Dragana Pejanovića iz Ministarstva unutrašnjih poslova, izmjenama se postiže viši stepen zaštite ljudskih prava i sprečava se uznemiravanje građana.
– Snimanje se mora vršiti po zakonu kako bi se materijal koristio kao dokaz na sudu. Ako se utvrdi da su kamere postavljene nezakonito, Agencija donosi odluku da se kamere uklone. Uklanjanje nezakonito postavljenih kamera je stavljeno u nadležnost onome ko upravlja tom javnom površinom – rekao je Pejanović.M.S.
Mora se znati ko snima građane
Poslanik DPS-a Halil Duković izjavio je da su građani često bili u strahu da ih neko prati i prisluškuje, ali da se „manje plaše ako to radi država”.
– Danas je tehnika tako napredovala da svako sa nekoliko desetina eura i kupovinom nekih aparata može postati obavještajac. U nekoliko opština se nelegalno snimalo i institucije su reagovale kako treba – kazao je Duković.
Poslanik Liberalne partije Andrija Popović istakao je da se mora znati ko je „veliki brat” koji snima građane.